Otkriće bi moglo dovesti do razvoja novih uređaja s magnetskom memorijom čiji bi rad bio do tisuću puta brži
Altermagnetizam je poseban oblik magnetskog reda gdje su sićušni sastavni magnetski građevni blokovi poravnati antiparalelno sa svojim susjedima, ali je struktura koja ugošćuje svaki od njih rotirana u usporedbi sa svojim susjedima. Istraživači Škole fizike i astronomije Sveučilišta u Nottinghamu pokazali su da ova nova, treća klasa magnetizma doista postoji i da se može kontrolirati u mikroskopskim uređajima.
Detalji su objašnjeni u radu koji je objavio časopis Nature.
Eksperimenti u metalnoj krafni
Altermagneti kombiniraju povoljna svojstva feromagneta i antiferomagneta u jedan materijal i mogli bi, vjeruju istraživači, tisuću puta povećati brzinu mikroelektroničkih komponenti i digitalne memorije, ostajući pritom robusniji i energetski učinkovitiji. To su i dokazali eksperimentom u sinkrotronu MAX IV, postrojenju nalik golemoj metalnoj krafni koje se nalazi u Švedskoj.
Zamjena ključnih komponenti u računalnoj memoriji i mikroelektroničkim uređajima altermagnetskim materijalima dovela bi, vjeruju istraživači, do ogromnog povećanja brzine i učinkovitosti i smanjila ovisnost o rijetkim i toksičnim teškim elementima potrebnim za konvencionalnu feromagnetsku tehnologiju.
